Jo prije nekoliko decenija zapisano je da je Herceg Novi
"kamena slika i remek-djelo civilizacija, ali i raskona botanička bata. Svoje bujno mediteransko zelenilo, tu čudnu scenografiju
iza "Kapije Boke", stekao je, uglavnom, zahvaljući generacijama pomoraca koji su s brojnih vijađa donosili sadnice palmi, oleandara, eukaliptusa, agava, kaktusa, bambusa, magnolija i ostalog egzoticnog rastinja.
Kao "grad vječnog zelenila, sunca i skalinada",
svojevremeno ga je opisao i nobelovac Ivo Andrić, i sam, poput mnogih pisaca, ostavljajući svoju "jesen ivota" u Herceg Novom.
Utemeljio ga je bosanski kralj Tvrtko I, proljeća 1382. Gradom će ga načiniti tek njegov nasljednik i sinovac Stjepan Vukčić - Kosača, poznatiji kao Herceg Stjepan, po kome će grad i dobiti dananje ime.
Uz susjedni Dubrovnik, Novi ubrzo postaje značajan privredni, politički i kulturni centar na moru.
Sem Turaka za njega su se otimali i panci, Mleci, Francuzi, Englezi, Rusi, Austrougari... Svaka je imperija i velesila ovdje ostavila značajne civilizacijske tragove u brojnim fortifikacijskim, ali i sakralnim i drugim građevinama. Tako je Herceg Novi danas riznica raznorodnih stilova, od orijentalne arhitekture do baroka. Gradom dominiraju kule Forte mare, panjola, Kanli-kula... Sada su to, uglavnom, ljetnje pozornice na kojima se odvijaju programi već tradicionalnih filmskih, muzičkih i pozorinih festivala. Reprezentativne spomenike i nasljeđe iz stogodinje vladavine Austrougarske predstavljaju tvrđave na otočiću Mamula, te Prevlaka i Arza na samom ulazu u Bokokotorski zaliv.
Od sakralnih objekata dominatno mjesto zauzima Manastir Savina, jedno od najljepih zdanja barokne arhitekture na Jadranu, gradnjom Male crkve začet jos 1030. godine. Iz vremena mletačke prevlasti značajno mjesto zauzimaju i crkve Sv. Jeronima, Sv. Antuna, Sv. Franje, a po značaju uz njih je i crkva Sv. Leopolda Mandića, rodjenog Novljanina.
Ukoliko imate slikarskih ili spisateljskih ambicija, Herceg Novi je prava radionica u kojoj se mata lako pretače u djelo. Jer, sem pisaca i ljudi iz svijeta filma, ovo je prvenstveno i grad slikara, s desetak privatnih galerija i brojnim likovnim manifestacijama tokom čitave godine. Među njima je i prestini Zimski likovni salon.
Najstariji festival u gradu je "Praznik mimoze", tokom januara i februara. Svetkovina u slavu ovog cvijeta traje nedjeljama. Poklonicima istorije bogate zbirke Zavičajnog muzeja pruzaju ponajbolju sliku o bogatom duhovnom nasljeđu Novog.
Atraktivnim plaama i izletitima, poput anjica na poluotoku Lutica ili Borića na padinama Orjena, Hercegnovska rivijera zaista nudi viestruke mogućnosti za aktivan odmor i rehabilitaciju brojnih gostiju. I najprobirljiviji tragači za ovozemaljskom ljepotom ovdje mogu da je sretnu na etalistima i po nebrojenim skalinama kroz staru gradsku jezgru... Svaki je korak ovdje, zapravo, otkriće i nova priča.
